Hama

Odakle dolazi naziv Hama?

Hama (znanstveno Argyrosomus regius) je vrsta iznimno cijenjene bijele ribe koja je prije stotinjak godina bila rasprostranjena u Jadranskom moru u izobilju, uglavnom na ušću rijeka Cetine i Neretve, gdje je i danas možemo naći. Zbog svog iznimnog okusa, sličnog brancinu, nekada je bila vrlo popularna među Dalmatincima. Rijetki primjerci, koji i danas ponekad iznenade ribare u mrežama, poznati su pod lokalnim nazivom krb.

Ova najveća riba iz porodice sjenki naraste do 230 centimetara duljine, obično je teška oko 50 kilograma, a može doseći i stotinjak kilograma. Danas ova vrsta ribe u Jadranu spada u ugrožene vrste, ali nije poznato jesu li je ribari istrijebili čestim izlovom ili su za njezino izumiranje krivi promijenjeni biotski uvjeti.

Hama ima plosnato izduženo tijelo u obliku razvučene kapljice, a njezino meso sadrži vrlo malo kostiju. Zanimljiva su njena velika usta, jer na čeljustima ima zube poredane u paralelne redove, na donjoj čeljusti čak u tri reda. Srebrnaste je boje, ljuske joj dodaju poseban brončani sjaj, njezine peraje su sive, a unutrašnjost usta jarke je narančasto-žute boje.

Živi na dubini od 15 do 30 metara, a u kasno proljeće, kada je vrijeme za parenje, približava se obali, a odatle u manjim jatima traži zaklon u ušćima rijeka. Tamo se hame mrijeste od travnja do srpnja, a zatim se vraćaju na pučinu. Ova vrsta ribe vrlo je osjetljiva na temperature mora, pa ljeti posjećuje sjeverne vode Jadrana, a zimi joj bolje prijaju južni dijelovi. Pripada rodu grabežljivih riba, hrani se manjom ribom, plutajućim rakovima i glavonošcima. Neki bi uzgajivači ribe željeli oživjeti hamu i ponuditi je gurmanima. Mnogi uzgajivači ribe duž Jadrana pokušali su je uzgajati, nudeći na tržištu mlade ribe teške od dva do pet kilograma, no pokazalo se da je uzgoj ove vrste ribe vrlo zahtjevan i neizvjestan. Većina je stoga napustila svoju ideju, dok su neki i dalje zaokupljeni mišlju o novim pokušajima uzgoja.

© 2022 Hvar. All right reserved.
crossmenuchevron-down